Objavljeno 09.08.2017.

Dehidracija ljeti nije jedini neprijatelj!

Vrućina, sunce, znojenje… ljeto je vrijeme kad najviše razmišljamo o tome koliko vode smo popili i češće posežemo za čašom ili bočicom. Čak i ako se ne bavite nekom fizičkom aktivnošću više se znojite jer je vruće i češće ste žedni, a ako tome dodate i najblažu fizičku aktivnost poput šetnje, tijelo brzo počne tražiti vodu.

Međutim, nedovoljna konzumacija vode nije jedino što nas čini umornima i stalno žednima. Svi smo čuli da je osim vode potrebno nadoknaditi i elektrolite (što je točno), ali možda baš zato mnogi upadaju u zamku - pretjeruju s unosom soli. Smanjenje unosa soli u organizammoglo bi pomoći da tijelo zadržava manje vode, a samim tim i da se osjećate poletnije u vrućim ljetnim danima.

Ali, elektroliti...

Mala djeca, starije osobe i osobe s kroničnim bolestima najviše su izloženi riziku dehidracije, a kroz znojenje i dehidraciju gubimo i neke važne elektrolite.  Gubimo ih jer znoj sadrži elektrolite - tvari otopljene u tjelesnim tekućinama koje nose električni naboj. Te tvari su natrij, klorid, kalij, kalcij, magnezij, željezo, cink i  drugi mikroelementi. Kad se radi o tvarima poput minerala u elektrolitima, zdrava prehrana je najbolji izvor jer je upravo ravnoteža elektrolita važna za normalno funkcioniranje organizma - kako mišićnog tako i živčanog sustava. 

Kako bi se spriječila dehidracija organizma trebapiti dovoljno tekućine, jesti hranu bogatu vodom, poput juha, voća i povrća te konzumirati laganije i manje slane proizvode i obroke. Jer, ako živite u Hrvatskoj, vjerojatno pretjerujete s unosom soli i zimi i ljeti.

Maknite ruku sa soljenke

Sol je po svom sastavu natrijev klorid, i izuzetno je važna jer održava ravnotežu vode i elektrolita u tijelu. Natrij je bitan za normalno funkcioniranje organizma i sastavni je dio većine tekućina u ljudskom organizmu, no dnevne potrebe su relativno male. Većina smjernica preporuča dnevni unos natrija od 2,3 g i manje, a što preračunato u kuhinjsku sol iznosi 5 do 6 grama, odnosno 1 čajnu žličicu, dok ga u Hrvatskoj unosimo 2-3 puta više, najčešće kroz kuhinjsku sol.

I premda hrvatski građani prosječno unose znatno veće količine kuhinjske soli od dopuštenog, velika većina smatra da ne jede preslanu hranu. Zato se zapitajte trebate li uistinu 'nadoknađivati' izgubljene elektrolite. Veća je vjerojatnost da trebate jesti manje slanu hranu, čitati deklaracije i birati proizvode sa smanjenim udjelom soli.

PR članak





Povezani sadržaj



Komentiraj